prikaz prve stranice dokumenta Utjecaj inaktivacije amilolitičkih enzima srebrovim nitratom i bakrovim sulfatom na broj padanja prema Hagberg-Pertenu
  Preuzmi
PDF 1.16 MB
diplomski rad
Utjecaj inaktivacije amilolitičkih enzima srebrovim nitratom i bakrovim sulfatom na broj padanja prema Hagberg-Pertenu
2020. urn:nbn:hr:109:224819
Topić, Matea
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek
Zavod za prehrambene tehnologije
Katedra za tehnologije prerade žitarica

Citirajte ovaj rad

Topić, M. (2020). Utjecaj inaktivacije amilolitičkih enzima srebrovim nitratom i bakrovim sulfatom na broj padanja prema Hagberg-Pertenu (Diplomski rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:109:224819

Topić, Matea. "Utjecaj inaktivacije amilolitičkih enzima srebrovim nitratom i bakrovim sulfatom na broj padanja prema Hagberg-Pertenu." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:109:224819

Topić, Matea. "Utjecaj inaktivacije amilolitičkih enzima srebrovim nitratom i bakrovim sulfatom na broj padanja prema Hagberg-Pertenu." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:109:224819

Topić, M. (2020). 'Utjecaj inaktivacije amilolitičkih enzima srebrovim nitratom i bakrovim sulfatom na broj padanja prema Hagberg-Pertenu', Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, citirano: 28.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:109:224819

Topić M. Utjecaj inaktivacije amilolitičkih enzima srebrovim nitratom i bakrovim sulfatom na broj padanja prema Hagberg-Pertenu [Diplomski rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek; 2020 [pristupljeno 28.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:109:224819

M. Topić, "Utjecaj inaktivacije amilolitičkih enzima srebrovim nitratom i bakrovim sulfatom na broj padanja prema Hagberg-Pertenu", Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Osijek, 2020. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:109:224819

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:109:224819
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovUtjecaj inaktivacije amilolitičkih enzima srebrovim nitratom i bakrovim sulfatom na broj padanja prema Hagberg-Pertenu
Naslov (engleski)Influence of Amylolytic Enzyme Inactivation by Silver Nitrate and Copper Sulfate on Hagberg-Perten Falling Number
AutorMatea Topić
MentorMarko Jukić (mentor)
Član povjerenstvaDaliborka Koceva Komlenić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaMarko Jukić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaJasmina Lukinac Čačić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaKristina Mastanjević (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek
(Zavod za prehrambene tehnologije)
(Katedra za tehnologije prerade žitarica)
Osijek
Datum i država obrane2020-10-30, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOTEHNIČKE ZNANOSTI
Prehrambena tehnologija
Sažetak
Cilj ovog diplomskog rada bio je ispitati utjecaj otopina različitih koncentracija srebrovog nitrata (\(AgNO_{3}\)) i bakrovog sulfata (\(CuSO_{4}\)) na vrijednosti broja padanja prema Hagberg-Pertenu (FN) i likvefakcijski broj (LN), odnosno utvrditi njihov inaktivacijski potencijal na amilolitičke enzime pšeničnog brašna. Uzorak brašna s visokom amilolitičkom aktivnošću dobiven je mljevenjem pšenice koja je prethodno bila podvrgnuta kvašenju kako bi se potaknulo klijanje. U svrhu inaktivacije amilolitičkih enzima pripremljene su otopine \(AgNO_{3}\) i \(CuSO_{4}\) u različitim koncentracijama. Navedene otopine korištene su tijekom ispitivanja na uređaju za određivanje broja padanja prema Hagberg-Pertenu. Osim standardnog određivanja broja padanja sva mjerenja su provedena i na način da su uzorci prethodno hidratizirani tijekom 20 min prije provođenja ispitivanja kako bi se vidjelo da li hidratizacija ima utjecaj na izmjerene vrijednosti. Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti da se povećanjem koncentracije dodanih otopina \(AgNO_{3}\) i \(CuSO_{4}\) proporcionalno povećava broj padanja, a smanjuje likvefakcijski broj. Potpuna inaktivacija amilolitičkih enzima postiže se dodatkom 2 mM otopine \(AgNO_{3}\) ili 20 mM otopine \(CuSO_{4}\) čime je dokazana puno veća učinkovitost \(AgNO_{3}\). Nije bilo statistički značajne razlike između vrijednosti dobivenih standardnom metodom i metodom uz prethodnu hidratizaciju uzoraka. Za definiranje parametara kinetike ovisnosti broja padanja u ovisnosti o koncentraciji inhibicijske otopine uspješno se može primijeniti sigmoidalni model, a za definiranje parametara kinetike ovisnosti likvefakcijskog broja model eksponencijalnog pada prvog reda.
Sažetak (engleski)
The aim of this study was to investigate the effect of different concentrations of silver nitrate (\(AgNO_{3}\)) and copper sulphate (\(CuSO_{4}\)) solutions on the falling number (FN) and liquefaction number (LN), as well to determine their inactivation potential on wheat flour amylases. A flour sample with high amylolytic activity was obtained by grinding wheat that had previously been soaked in the water to encourage germination. In order to inactivate amylases, different concentrations of the solutions of \(AgNO_{3}\) and \(CuSO_{4}\) were prepared. These solutions were used during testing on Hagberg-Perten Falling number apparatus. In addition to the standard determination, all measurements were also performed with sample pre-hydration (20 min) to determine effect of hydration on the measured values. Based on the obtained results, it can be concluded that increasing the concentration of added solutions of \(AgNO_{3}\) and \(CuSO_{4}\) proportionally increases the Falling number and the Liquefaction number. Complete inactivation of amylases was achieved with the addition of 2 mM \(AgNO_{3}\) and 20 mM \(CuSO_{4}\) thus proving much higher efficiency of \(AgNO_{3}\). There was no statistical significant difference between the values obtained by the standard method and the method with prior hydration of the samples. The sigmoidal model can be successfully applied to define the parameters of the kinetics of the dependence between the Falling number and the concentration of the inhibition solution, and the first order model of the exponential decay can be successfully used to define the parameters of the liquefaction number kinetics.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:109:224819
Studijski programNaziv: Prehrambeno inženjerstvo
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva (mag. ing. techn. aliment.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada 4.0 međunarodna (CC BY-NC-ND 4.0)
Datum i vrijeme pohrane2020-11-13 13:37:00