prikaz prve stranice dokumenta Biološka obrada pljevice ječma s gljivom Trametes gibbosa s ciljem povećanja ekstraktibilnosti biološki aktivnih tvari
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Biološka obrada pljevice ječma s gljivom Trametes gibbosa s ciljem povećanja ekstraktibilnosti biološki aktivnih tvari
2021. urn:nbn:hr:109:707728
Smogar, Natalija
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek
Zavod za procesno inženjerstvo
Katedra za mehaničke, toplinske i separacijske procese

Citirajte ovaj rad

Smogar, N. (2021). Biološka obrada pljevice ječma s gljivom Trametes gibbosa s ciljem povećanja ekstraktibilnosti biološki aktivnih tvari (Završni rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:109:707728

Smogar, Natalija. "Biološka obrada pljevice ječma s gljivom Trametes gibbosa s ciljem povećanja ekstraktibilnosti biološki aktivnih tvari." Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, 2021. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:109:707728

Smogar, Natalija. "Biološka obrada pljevice ječma s gljivom Trametes gibbosa s ciljem povećanja ekstraktibilnosti biološki aktivnih tvari." Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, 2021. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:109:707728

Smogar, N. (2021). 'Biološka obrada pljevice ječma s gljivom Trametes gibbosa s ciljem povećanja ekstraktibilnosti biološki aktivnih tvari', Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, citirano: 08.09.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:109:707728

Smogar N. Biološka obrada pljevice ječma s gljivom Trametes gibbosa s ciljem povećanja ekstraktibilnosti biološki aktivnih tvari [Završni rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek; 2021 [pristupljeno 08.09.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:109:707728

N. Smogar, "Biološka obrada pljevice ječma s gljivom Trametes gibbosa s ciljem povećanja ekstraktibilnosti biološki aktivnih tvari", Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Osijek, 2021. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:109:707728

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:109:707728
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovBiološka obrada pljevice ječma s gljivom Trametes gibbosa s ciljem povećanja ekstraktibilnosti biološki aktivnih tvari
Naslov (engleski)Biological Treatment of Barley Husk with Trametes gibbosa with the Aim of Enhancing the Extractability of Biologically Active Compounds
AutorNatalija Smogar
MentorMirela Planinić (mentor)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek
(Zavod za procesno inženjerstvo)
(Katedra za mehaničke, toplinske i separacijske procese)
Osijek
Datum i država obrane2021-09-17, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOTEHNIČKE ZNANOSTI
Prehrambena tehnologija
Sažetak
Održiva proizvodnja hrane je postala imperativ suvremene prehrambene industrije što svakako uključuje iskorištavanje proizvodni ostataka koji nastaju tijekom proizvodnog procesa, a koji su se do sada uglavnom tretirali kao otpad. Cilj ovog rada je istražiti mogućnost iskorištavanja pljevice ječma kao prirodnog izvora biološki aktivnih fenolnih kiselina te primjena biološkog tretmana s ciljem povećanja njihove ekstraktibilnosti i antioksidacijske aktivnosti ekstrakata. Gljiva Trametes gibbosa korištena je za biološku obradu pljevice ječma tijekom deset dana. Ekološki prihvatljiva ekstrakcija biološki aktivnih fenolnih kiselina iz neobrađenih i biološki obrađenih uzoraka pljevice ječma provedena je kruto-tekućom ekstrakcijom (s 50 %-tim etanolom) potpomognutom ultrazvukom. Primjenom UHPLC gradijent metode u dobivenim ekstraktima je kvantificirano deset fenolnih kiselina, dok je antioksidacijska aktivnost određena primjenom DPPH metode. Također, aktivnost enzima lakaza određivana je spektrofotomertijski u vodenim ekstraktima svih uzoraka (prije i nakon biološke obrade) uz primjenu ABTS-a (2,2'-azino-bis(3- ethylbenzothiazoline-6-sulphonic acid) kao supstrata. Između svih dokazanih fenolnh kiselina u ekstraktima neobrađene pljevice ječma najzastupljenije su bile siringinska kiselina \((77,00 µg/g_{st})\) i ferulinska kiselina \((63,45 µg/g_{st})\), dok je najmanje zastupljena bila elagična kiselina \((1,20 µg/g_{st})\). Biološka obrada s T. gibbosa najviše je utjecala na povećanje ekstraktibilnosti protokatehinske kiseline i to za 7,09 puta. Najveća aktivnost lakaze od 270 \(U/dm^{3}\) postignuta je u ekstraktima nakon desetog dana biološke obrade.
Sažetak (engleski)
Sustainable food production has become teh oredr of the day in modern food industry. This includes the utilisation of residues from the production process, which have been treated mainly as waste. The aim of this work was to investigate the possibility of using barley husk (BH) as a source of bioactive phenolic acids and to enhance the extractability of phenolic acids and antioxidant activity by biological treatment (solid-state fermentation, SSF). Trametes gibbosa was used for SSF of BH for 10 days. Extraction of bioactive phenolic acids from untreated and treated BH was carried out using an environmentally friendly solvent (50% aqueous ethanol) with the aid of ultrasound. The extracts obtained were analysed by gradient UHPLC method for quantification of 10 phenolic acids. The antioxidant activity was determined by DPPH method. In addition, the activity of laccase enzyme in the obtained water extracts was measured daily by spectrophotometry using 2,2'-azino-bis(3- ethylbenzothiazoline-6-sulfonic acid) (ABTS) as substrate. Of all the phenolic acids tested in the untreated BR extracts, syringic acid \((77,00 µg/g_{st})\) and ferulic acid \((63,45 µg/g_{st})\) were the most abundant, while ellagic acid was present in the least amount \((1,20 µg/g_{st})\). SSF of BH with T. gibbosa increased the extractability of protocatechuic acid by 7.09-fold. Laccase activities of up to 270 \(U/dm^{3}\) were obtained after 10 days of treatment with T. gibbosa.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:109:707728
ProjektŠifra: IP-2018-01-1227
Naziv: Razvoj održivog integriranog procesa proizvodnje biološki aktivnih izolata iz proizvodnih ostataka prehrambene industrije
Kratica: POPI-WinCEco
Voditelj: Ana Bucić-Kojić
Pravna nadležnost: Hrvatska
Financijer: HRZZ
Linija financiranja: IP
Studijski programNaziv: Prehrambena tehnologija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka prehrambene tehnologije (univ. bacc. ing. techn. aliment.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2021-09-20 08:50:00