Kvasci su eukariotski mikroorganizmi koji su svrstani u carstvo gljiva, s oko 1500 vrsta koje su trenutačno opisane. Saccharomyces je rod u kraljevstvu gljiva, koja uključuje brojne vrste kvasaca. Mnogi članovi ovog roda se smatraju vrlo važnim u proizvodnji hrane. Oni su jednostanične i saprofitske gljive. Jedan primjer je Saccharomyces cerevisiae, koji se koristi u izradi vina, kruha i piva. Ostali članovi ovog roda uključuju Saccharomyces bayanus, koji se koriste u izradi vina, i Saccharomyces boulardii, koji se koristi u medicini. Termin kvasac se uglavnom uzima kao sinonim za Saccharomyces cerevisiae. Saccharomyces cerevisiae je soj kvasca. To je, vjerojatno, najkorisniji soj kvasca zbog svoje upotrebe u pekarstvu i pivarstvu još od prastarih vremena. Vjeruje se da je prvotno izoliran s opne bobice grožđa (može se vidjeti kao tanka bijela prevlaka na opnama plodova tamnijeg voća kao što su šljive - nalazi se u vosku kutikule). Jedan je od najintenzivnije proučavanih eukariotskih modelnih organizama u molekularnoj biologiji i biologiji stanice kao što je to Escherichia coli za prokariote. To je mikroorganizam koji je odgovoran za najuobičajeni tip fermentacije. Stanice kvasca Saccharomyces cerevisiae su okruglog do ovalnog oblika promjera 5-10 mikrometara. Razmnožava se najčešće nespolnim načinom odnosno procesom diobe koji se naziva pupanje. „Saccharomyces“ dolazi od grčke riječi i znači „šećerna plijesan“. „Cerevisiae“ na latinskom znači „od piva“. Ostali nazivi za ovaj organizam su: pivski kvasac (iako se i ostali sojevi koriste u pivarstvu), kvasac donjeg vrenja, kvasac gornjeg vrenja, pekarski kvasac, pupajući kvasac.