završni rad
Morfološke karakteristike medonosnog bilja na području Dervente

Valentina Panzalović (2011)
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek
Zavod za ispitivanje hrane i prehrane
Katedra za biologiju i mikrobiologiju
Podaci o radu
NaslovMorfološke karakteristike medonosnog bilja na području Dervente
AutorValentina Panzalović
Voditelj/MentorMirjana Sabo (mentor)
Sažetak rada
Medonosnim biljem se smatraju one biljne vrste iz čijih cvjetova pčele uzimaju nektar, pelud ili pelud i nektar zajedno, te one biljne vrste sa kojih pčele uzimaju medljiku, kao i biljke s kojih sakupljaju propolis. Uzimajući nektar i pelud, bilo zajedno ili odvojeno, pčele ujedno oprašuju biljke prenoseći peludni prah s prašnika jednog na stigmu tučka drugog cvijeta. Na taj način omogućuju i oplodnju što podrazumijeva stvaranje sjemenke i ploda. Poznavanje medonosnog bilja i njihovih staništa od velike je važnosti jer može poslužiti i za pronalaženje novih mogućnosti za iskorištavanje pčelinje paše. Prvo mjesto među medonosnim biljem nedvojbeno zauzimaju one iz porodice usnača (Lamiaceae), gdje gotovo da nema biljne vrste koja nije medonosna. Važne medonosne porodice su i vrbe (Salicaceae), ruže (Rosaceae), lepirnjače (Fabaceae), glavočike (Asteraceae i Cichoriaceae) i krstašice (Brassicaceae). Na prostoru bosanske Posavine (općina Derventa) prevladava umjereno kontinentalna klima sa toplim ljetima i umjereno hladnim zimama, što pogoduje raznovrsnoj biljnoj vegetaciji. Od medonosnih biljnih vrsta najzastupljenije su: bagrem, kesten (pitomi i divlji), lipa, hrast lužnjak, poljski jasen, vrba i topola.
Ključne riječimedonosno bilje oprašivanje oplodnja pčelinja paša
Naslov na drugom jeziku (engleski)Morphological characteristics of honey-rich plants in Derventa
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanjSveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek
Ustrojstvena jedinica niže razineZavod za ispitivanje hrane i prehrane
Katedra za biologiju i mikrobiologiju
MjestoOsijek
Država obraneHrvatska
Znanstveno područje, polje, granaBIOTEHNIČKE ZNANOSTI
Prehrambena tehnologija
Inženjerstvo
Vrsta studijasveučilišni
Stupanjpreddiplomski
Naziv studijskog programaPrehrambena tehnologija
Akademski / stručni nazivsveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka prehrambene tehnologije
Kratica akademskog / stručnog nazivauniv. bacc. ing. techn. aliment.
Vrsta radazavršni rad
Jezik hrvatski
Datum obrane2011-10-17
Sažetak rada na drugom jeziku (engleski)
Honey-rich plants are considered plant species from whose flowers bees take nectar, pollen or pollen and nectar together; those plant species from witch bees take blight, as well as the plants from witch they collect propolis. Taking the nectar and pollen, whether jointly or separately, bees also pollinate plants by transferring pollen from the stamens of one flower on the stigma of pistil of another flower. This allows fertilization, witch implies the creation of seeds and fruits. Knowledge of honey-rich plants and their habitats is of great importance because it can serve to find new opportunities for exploitation of bee-pasture. First place among the honey-rich plants undoubtedly occupy the family of Lamiaceae, where almost no plant species which is not honey-rich. Also important honeybee families are willow (Salicaceae), rose (Rosaceae), legumes (Fabaceae), composite (Asteraceae and Cichoriaceae) and Brassicaceae (Brassicaceae). In the area of Bosnian Posavina (municipality Derventa) dominate temperate continental climate with warm summers and moderately cold winters, which suits the variety of plant vegetation. Most common honey-rich plants are: acacia, chestnut (tame and wild), linden, oak, field ash, willow and poplar.
Ključne riječi na drugom jeziku (engleski)honey-rich plants pollination fertilization bee-pasture
Vrsta resursatekst
Prava pristupaRad dostupan samo djelatnicima i studentima matične ustanove
Uvjeti korištenja radahttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:109:228286
PohranioSanda Hasenay