završni specijalistički
Prehrana i životne navike oboljelih od arterijske hipertenzije na području Sarajeva

Amina Demirović (2016)
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek
Zavod za ispitivanje hrane i prehrane
Katedra za prehranu
Podaci o radu
NaslovPrehrana i životne navike oboljelih od arterijske hipertenzije na području Sarajeva
AutorAmina Demirović
Voditelj/MentorInes Banjari (mentor)
Sažetak rada
Arterijska hipertenzija (AH) definira se vrijednostima arterijskog tlaka iznad 140/90 mm Hg. Danas jedna od pet odraslih osoba ima povišeni krvni tlak, stanje koje uzrokuje polovicu svih smrtnih slučajeva uslijed srčanog udara i bolesti srca. Čimbenici rizika uključuju dob, pušenje, prisutnost dislipidemije, preddijabetesa ili dijabetesa, abdominalne pretilosti, te pozitivna obiteljska anamneza prerane bolesti srca. Cilj rada je bio istražiti prehranu i životne navike osoba s AH na području Sarajeva, utvrditi razinu kontrole AH, u kojoj se mjeri oboljeli pridržavaju preporuka o prehrani i utječe li dijagnoza na kvalitetu njihovog života. Sedamdeset osoba prosječne starosti 66,2 ± 10,2 godina (40 do 86 godina; 54,3 % muškaraca, 45,7 % žena) s dijagnozom AH (15,5 ± 8,5 godina), koji žive u Sarajevu ispunilo je anketu kreiranu za potrebe ovog istraživanja. Svi ispitanici imaju barem još jednu dijagnozu (40,0 % dijabetičara), a uvođenje farmakoterapije je dovelo do značajne redukcije sistoličkog (p<0,001) i dijastoličkog krvnog tlaka (p<0,001), no polovica ispitanika su teški bolesnici s 6 i više antihipertenziva. Dijagnoza AH značajno utječe na kvalitetu njihovog života. Ukupno 82,9 % ispitanika je educiralo medicinsko osoblje, no edukacija nije bila adekvatna za njih 57,1 %. Prehrambene navike ispitanika koje pogoršavaju AH su vrlo nizak unos voća, nedovoljna konzumacija mlijeka i mliječnih proizvoda i korištenje soli (51,4 % ispitanika dosoljava hranu), uz vrlo nisku razinu tjelesne aktivnosti (35,7 % ispitanika je aktivno svakodnevno). Edukacija se pokazala vrlo učinkovitom u implementaciji promjena prehrambenih i životnih navika osoba s AH, koji su nužni u potpori farmakoterapije, za što bi se trebali upotrijebiti dobiveni rezultati.
Ključne riječiarterijska hipertenzija prehrana Sarajevo
Naslov na drugom jeziku (engleski)Nutrition and lifestyle habits of patients with arterial hypertension in Sarajevo
Povjerenstvo za obranuDaniela Čačić Kenjerić
Ines Banjari
Ivica Strelec
Daliborka Koceva Komlenić
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanjSveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek
Ustrojstvena jedinica niže razineZavod za ispitivanje hrane i prehrane
Katedra za prehranu
MjestoOsijek
Država obraneHrvatska
Znanstveno područje, polje, granaBIOTEHNIČKE ZNANOSTI
Prehrambena tehnologija
Sigurnost i kvaliteta hrane
Vrsta studijasveučilišni
Stupanjposlijediplomski specijalistički
Naziv studijskog programaNutricionizam
Akademski / stručni nazivsveučilišni/a specijalist/specijalistica nutricionizma
Kratica akademskog / stručnog nazivauniv. spec. nutr.
Vrsta radazavršni specijalistički
Jezik hrvatski
Datum obrane2016-03-08
Sažetak rada na drugom jeziku (engleski)
Arterial hypertension (AH) is defined as arterial blood pressure above 140/90 mm Hg. Today one in five adults have increased blood pressure, a condition responsible for half of all deaths caused by heart attack and heart disease. Risk factors include age, smoking, dyslipidaemia, prediabetes or diabetes, abdominal obesity and positive family history of early heart disease. The aim of this research was to determine diet and lifestyle habits of people diagnosed with AH from the city of Sarajevo, the level of their compliances with the dietary recommendations and the influence of diagnosis on their life quality. Seventy adults aged 66.2 ± 10.2 years (40 to 86 years; 54.3 % men, 45.7 % females) diagnosed with AH (for 15.5 ± 8.5 years), living in Sarajevo completed a study-specific questionnaire. All participants had at least one more diagnosis (40.0 % were diabetics), and introduction of pharmacotherapy led to a significant reduction in systolic (p<0.001) and diastolic blood pressure (p<0.001), but half of participants were using 6 or more antihypertensive medications. The AH diagnosis significantly influenced the quality of participant's life. 82.9 % of participants were educated by a medical personnel, but the education was not appropriate for 57.1 % of them. Participant's dietary habits with adverse impact on AH include very low consumption of fruits, insufficient consumption of milk and dairy products, and significant use of salt (51.4 % of participants add salt to prepared meal), with very low physical activity (35.7 % is active daily). Education has shown to be very effective in implementation of dietary and lifestyle changes among people with AH, which is crucial as a support to pharmacotherapy. Study findings should be used in educational purposes.
Ključne riječi na drugom jeziku (engleski)arterial hypertension nutrition Sarajevo
Vrsta resursatekst
Prava pristupaRad u otvorenom pristupu
Uvjeti korištenja radahttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:109:618907
PohranioIvana Šuvak