Cilj rada bio je odrediti utjecaj biološke obrade pljevice ječma na ekstraktibilnost fenolnih kiselina u odnosu na biološki neobrađene uzorke. Biološka obrada provedena je pomoću gljive bijelog truljenja Trametes versicolor u uvjetima fermentacije na čvrstim nosačima tijekom 10 dana uz dodatak i bez dodatka ljuske jajeta kao induktora sinteze enzima. Trametes versicolor je gljiva iz skupine basidomycota koja proizvodi smjesu lignolitičkih enzima koji imaju sposobnost razgradnje lignina i aromatskih spojeva u spojeve niže molekularne mase. U ovom radu praćena je promjena masenog udjela 10 fenolnih kiselina (3,4-dihidroksibenzojeva kiselina, p-hidroksibenzojeva kiselina, 4-hidroksifeniloctena kiselina, vanilinska kiselina, kafeinska kiselina, siringinska kiselina, p-kumarinska kiselina, ferulinska kiselina, elaginska kiselina i o-kumarna kiselina) ovisno o trajanju fermetacije, te antioksidativna aktivnost ekstrakata pljevice ječma. Antioksidativna aktivnost određena je spektrofotometrijski DPPH metodom, a profil i koncentracija fenolnih kiselina u ekstraktima pljevice ječma određeni su UHPLC metodom. Biološka obrada pljevice ječma pozitivno je utjecala na povećanje ekstraktibilnosti fenolnih kiselina iz pljevice ječma. Dokazano je da je veći prinos fenolnih kiselina kao i antiokisdacijska aktivnost postignuta u ekstraktima dobivenim biološkom obradom bez dodatka induktora. Od 10 fenolnih kiselina najbolja ekstraktibilnost je postignuta kod siringinske kiseline s ostvarenim najvećim prinosom nakon 1. dana fermentacije (0,083 \(mg/g_{s.t.}\)). Najbolju antioksidacijsku aktivnost pokazali su ekstrakti koji nisu bili biološki obrađeni koja je iznosila 0,005g \(_{inhib}\). DPPH/\(g_{s.t.}\) te je utvrđena slaba pozitivna korelacija između masenog udjela ukupnih fenolnih kiselina i antioksidacijske aktivnosti (R = 0,17 za pokus bez dodatka induktora i R = 0,35 za pokus s dodatkom induktora).