prikaz prve stranice dokumenta Biosorpcija diazo bojila kongo crvenila iz modelnih otopina na inaktivnu biomasu gljive Fomitopsis pinicola
  Preuzmi
PDF 959.93 KB
diplomski rad
Biosorpcija diazo bojila kongo crvenila iz modelnih otopina na inaktivnu biomasu gljive Fomitopsis pinicola
2022. urn:nbn:hr:109:493885
Drempetić, Ana-Marija
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek
Zavod za procesno inženjerstvo
Katedra za bioprocesno inženjerstvo

Citirajte ovaj rad

Drempetić, A. M. (2022). Biosorpcija diazo bojila kongo crvenila iz modelnih otopina na inaktivnu biomasu gljive Fomitopsis pinicola (Diplomski rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:109:493885

Drempetić, Ana Marija. "Biosorpcija diazo bojila kongo crvenila iz modelnih otopina na inaktivnu biomasu gljive Fomitopsis pinicola." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:109:493885

Drempetić, Ana Marija. "Biosorpcija diazo bojila kongo crvenila iz modelnih otopina na inaktivnu biomasu gljive Fomitopsis pinicola." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:109:493885

Drempetić, A. M. (2022). 'Biosorpcija diazo bojila kongo crvenila iz modelnih otopina na inaktivnu biomasu gljive Fomitopsis pinicola', Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, citirano: 27.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:109:493885

Drempetić AM. Biosorpcija diazo bojila kongo crvenila iz modelnih otopina na inaktivnu biomasu gljive Fomitopsis pinicola [Diplomski rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek; 2022 [pristupljeno 27.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:109:493885

A. M. Drempetić, "Biosorpcija diazo bojila kongo crvenila iz modelnih otopina na inaktivnu biomasu gljive Fomitopsis pinicola", Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Osijek, 2022. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:109:493885

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:109:493885
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovBiosorpcija diazo bojila kongo crvenila iz modelnih otopina na inaktivnu biomasu gljive Fomitopsis pinicola
Naslov (engleski)Biosorption of the Diazo Dye Congo Red on the Inactive Biomass of the Fungus Fomitopsis pinicola
AutorAna-Marija Drempetić
MentorNatalija Velić (mentor)
MentorIndira Kosović (pomoć pri izradi, neposredni voditelj)
Član povjerenstvaLidija Jakobek Barron (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaNatalija Velić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaMarija Stjepanović (član povjerenstva)
Član povjerenstvaIvana Tomac (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek
(Zavod za procesno inženjerstvo)
(Katedra za bioprocesno inženjerstvo)
Osijek
Datum i država obrane2022-09-29, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOTEHNIČKE ZNANOSTI
Prehrambena tehnologija
Sažetak
Cilj ovog rada bio je istražiti biosorpcijski potencijal inaktivne biomase ljekovite gljive Fomitopsis pinicola za uklanjanje sintetskog bojila kongo crvenila (KC) iz vode. Različiti čimbenici koji utječu na proces biosorpcije istraživani su šaržnim postupkom, pri čemu su ispitani sljedeći čimbenici: koncentracija biosorbensa (0.5 – 10 g/L), vrijeme kontakta (1 - 240 min), početna koncentracija bojila (10 – 200 mg/L) i pH (4 - 10). Postotak uklanjanja bojila se povećao s povećanjem koncentracije biosorbensa i vremena kontakta između biosorbensa i bojila. Povećanje početne koncentracije bojila od 10 do 200 mg/L dovelo je do smanjenja postotka uklanjanja bojila (od 89,11 % do 31,89 %) i povećanja količine bojila adsorbirane po gramu biosorbensa (od 5,51 mg/g do 43,79 mg/g). Uklanjanje KC iz sintetske otpadne vode s dodatkom bojila (koncentracija bojila od 10 mg/L do 100 mg/L) je bilo jednako učinkovito kao uklanjanje KC iz modelnih otopina, pri čemu je postotak uklanjanja bojila također opadao s porastom koncentracije bojila od 96.75 do 62.6 %. Veći postotak uklanjanja bojila, odnosno učinkovitost biosorpcije postignuta je pri pH < 7. Za analizu eksperimentalno dobivenih podataka korišteni su ravnotežni adsorpcijski modeli (Freundlich i Langmuir). Rezultati su pokazali kako Freundlich-ov model nešto bolje opisuje proces biosorpcije KC na inaktivnu biomasu F. pinicola. Kintetički model pseudo-drugog reda pokazuje bolje slaganje s eksperimentalnim podacima od modela pseudo-prvog reda. Rezultati ukazuju da ekstrahirana inaktivna biomasa ljekovite gljive F. pinicola ima potencijal za upotrebu u remedijaciji otpadnih voda onečišćenih sintetskim bojilom kongo crvenilom.
Sažetak (engleski)
The objective of this work was to investigate the biosorption potential of the inactive biomass of the medicinal mushroom Fomitopsis pinicola for the removal of the synthetic dye Congo red (CR) from water. Various factors affecting the biosorption process were investigated in a batch procedure, testing the following factors: concentration of biosorbent (0.5 - 10 g/L), contact time (1 - 240 min), initial dye concentration (10 - 200 mg/L), and pH (4 - 10). The percentage of dye removal increased with increasing biosorbent concentration and contact time between biosorbent and dye. Increasing the initial dye concentration from 10 to 200 mg/L resulted in a decrease in the percentage of dye removal (from 89.11% to 31.89%) and an increase in the amount of dye adsorbed per gram of biosorbent (from 5.51 mg/g to 43.79 mg/g). Removal of CR from synthetic wastewater with the addition of dye (dye concentration from 10 mg/L to 100 mg/L) was as effective as removal of CR from model solutions, although the percentage of dye removal also decreased (from 96.75 to 62.6%) with increasing dye concentration. A higher percentage of dye removal or biosorption efficiency was achieved at a pH < 7. Equilibrium adsorption models (Freundlich and Langmuir) were used to analyze the experimentally obtained data. The results showed that the Freundlich model somewhat better described the biosorption process of CR on the inactive biomass of F. pinicola. The pseudo-second order kinetic model showed better agreement with the experimental data than the pseudo-first order model. The results suggest that the extracted inactive biomass of the medicinal fungus F. pinicola has the potential to be used in the remediation of wastewater contaminated with the synthetic dye Congo red.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:109:493885
Studijski programNaziv: Prehrambeno inženjerstvo
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra inženjer/inženjerka prehrambenog inženjerstva (mag. ing. techn. aliment.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima 4.0 međunarodna (CC BY-NC-SA 4.0)
Datum i vrijeme pohrane2022-10-07 10:33:49