U ovome radu ispitan je utjecaj procesnih uvjeta (broj plagova - P, masa kukuruzne silaže - m, pH i vrijeme fermentacije) biološke obrade kukuruzne silaže na ekstrakciju fenolnih spojeva (ukupnih fenolnih spojeva, ukupnih flavonoida i fenolnih kiselina: p-kumarinske, ferulične i kafeinske) metodom odzivnih površina prema Box-Behnkenovom planu pokusa. Biološka obrada uzoraka provedena je u uvjetima fermentacije na čvrstim nosačima, pomodu gljive bijelog truljenja Trametes versicolor. Biološki obrađeni uzorci osušeni su pri 45 °C tijekom 48 h, te su nakon toga podvrgnuti ekstrakciji (uvjeti ekstrakcije: 50% otopina etanola/80 °C/120 min/200 rpm). U ekstraktima biološki obrađene kukuruzne silaže spektrofotometrijskim metodama analizirani su ukupni fenolni spojevi (Folin-Ciocalteuovom metodm - 9,47 mgGAE/gs.t. i Prussian-Blue metodom – 0,55 mgGAE/gs.t.) i ukupni flavonoidi (1,47 mgCE/gs.t.) te su HPLC metodom određene individualne fenolne kiseline (p-kumarinska: 0,36 mg/gs.t, ferulična: 0,27 mg/gs.t i kafeinska: 0,14 mg/gs.t.). Broj plagova gljive T. versicolor i masa kukuruzne silaže tijekom procesa biološke obrade imali su najvedi utjecaj na prinos fenolnih tvari. Za opisivanje procesa biološke obrade kukuruzne silaže korišten je kvadratni polinom koji je dobro opisivao ispitivani proces s ciljem dobivanja maksimalnog prinosa analiziranih fenolnih tvari. Ipak, najbolja slaganja modelom predviđenih podataka i eksperimentalnih rezultata uočena su kod kafeinske kiseline. Metodom odzivnih površina određeni su optimalni uvjeti biološke obrade kukuruzne silaže s ciljem dobivanja maksimalnog prinosa ispitivanih spojeva. Kod kafeinske kiseline optimalni uvjeti su: 9 plagova, 40 g kukuruzne silaže, pH 9 i 10 dana fermentacije. Pri tim uvjetima predviđeni maksimalni prinos kafeinske kiseline koji bi se mogao ekstrahirati je 0,14 mg/gs.t. što je u skladu s eksperimentalno određenim maksimalnim prinosom kafeinske kiseline.