Paginacija

Pojavnost mikotoksina u komercijalnim pivima hrvatskih industrijskih i craft pivovara
Pojavnost mikotoksina u komercijalnim pivima hrvatskih industrijskih i craft pivovara
Sonja Pejić
Tijekom skladištenja i na polju žitarice su izložene različitim vrstama plijesni koje biosintetiziraju vrlo toksične sekundarne metabolite - mikotoksine. Mikotoksini kontaminirajući žitarice koje se koriste u proizvodnji piva dospijevaju u sladovinu i pivo. Cilj istraživanja bio je usporediti pojavnost mikotoksina u devetnaest craft i petnaest industrijskih piva. Deoksinivalenol je mikotoksin skupine trihotecena kojeg biosintetiziraju plijesni roda Fusarium. Tijekom procesa...
Pojavnost patulina u soku od jabuke
Pojavnost patulina u soku od jabuke
Ines Šušak
Sažetak Patulin je enteropatogeni mikotoksin koji se u najvećoj mjeri pojavljuje u soku od jabuka. Postoje mnogi čimbenici koji utječu na koncentraciju patulina. Pravilnim tehnološkim procesom obrade i načinom konzumacije namirnica, patulin ne šteti ljudskom zdravlju. Koncentracija patulina se može smanjiti pravilnim rukovanjem prije same obrade ploda te tokom prerade i proizvodnje gotovog proizvoda. Sok od jabuka i jabuke najveći su izvor namirnica koje su kontaminirane...
Polarografija
Polarografija
Helena Biondić
Polarografija je elektroanalitička metoda. Obuhvaća elektroanalitičke tehnike kod kojih se kao radna elektroda koristi kapajuća živina elektroda. Kod polarografije signal pobude je električni napon, a rezultirajuća fizikalna veličina koja se može izmjeriti je električna struja ćelije. Uređaj koji se koristi za mjerenje ovom elektroanalitičkom tehnikom je potenciometar. Primjena polarografije je značajna za analizu organskih i neorganskih tvari, elektrolita i neelektrolita. Pri...
Policiklički aromatski ugljikovodici u kukuruzu kokičaru i kokicama
Policiklički aromatski ugljikovodici u kukuruzu kokičaru i kokicama
Glorija Marić
Policiklički aromatski ugljikovodici (PAH) su spojevi koji se mogu naći u okolišu, ali i hrani i piću, a neki od njih su karakterizirani kao karcenogeni. U hranu mogu dospjeti iz okoliša, ali se najvećim dijelom formiraju pri izloženosti visokim temperaturama pri postupcima kuhanja i pečenja. Cilj ovoga rada je odrediti PAH-ove u različitim hibridima kukuruza kokičara te suho prženim kokicama dobivenim iz tih hibrida te promotriti utjecaj hibrida na sadržaj PAH-ova u kokicama.
Polifenoli i antioksidacijska aktivnost gelova na bazi karboksimetilceluloze i soka kupina
Polifenoli i antioksidacijska aktivnost gelova na bazi karboksimetilceluloze i soka kupina
Maja Majdančić
Hidrogelovi na bazi soka kupine pripremljeni su dodatkom soka kupine, karboksimetilceluloze, pululana i proteina mlijeka. Količina karboksimetilceluloze u svim uzorcima iznosila je 2%, pululana 0,1% ili 0,2%, te proteina mlijeka 1%. Uzorcima su određeni različiti parametri nakon pripreme i nakon 6 mjeseci skladištenja: ukupni fenoli, proantocijanidini, antocijani, polimerna boja, indeks posmeđivanja, antioksidacijska aktivnost primjenom FRAP, CUPRAC, DPPH te ABTS metoda te parametri...
Polifenolne tvari u kakaovu zrnu i čokoladi
Polifenolne tvari u kakaovu zrnu i čokoladi
Marija Tremski
Polifenoli su molekule koje su prisutne posvuda u prirodi. To su mnogobrojni spojevi različitih kemijskih struktura. Oni su, također, prisutni i u biljkama. Jedna od biljaka bogatih polifenolnim tvarima je kakaovac. Kakaovo zrno u sebi sadrži veliku količinu polifenola, ali prilikom njegove obrade količina se uvelike smanjuje. Istraživanja su pokazala da fermentacija i sušenje, kao i postupci vezani uz proizvodnju čokolade, imaju negativan učinak na količinu polifenola u kakaovu...
Polifenolne tvari u vinu
Polifenolne tvari u vinu
Helena Karalić
Grožđe je bogat izvor različitih organskih kiselina, ugljikohidrata, fenola, minerala, dušikovih spojeva i vode. Za boju vina odgovorni su fenolni spojevi, odnosno polifenoli koji iz kožice i opne sjemenke prelaze u vino. Dijelimo ih na flavonoide i neflavonoide. Od flavonoida najvažniji su antocijani koji su odgovorni za plavu, crvenu i ljubičastu boju vina. Oni tijekom fermentacije prelaze u vino i vrlo su podložni degradaciji. Uz njih je vezan i fenomen kopigmentacije koji...
Ponašanje klorogenskih i kafeinske kiseline u otopinama elektrolita za simuliranu probavu
Ponašanje klorogenskih i kafeinske kiseline u otopinama elektrolita za simuliranu probavu
Kristina Pőc
Cilj je bio ispitati ponašanje klorogenskih i kafeinske kiseline u modelnim otopinama elektrolita za simuliranu probavu u ustima, želudcu i tankom crijevu pri različitim pH vrijednostima. Klorogenska, neoklorogenska, kriptoklorogenska i kafeinska kiselina pripremljene su u otopinama elektrolita, te analizirane pomoću RP-HPLC (Reversed-Phase High-Performance Liquid Chromatography) metode na početku i nakon 4 h inkubacije na 37°C. Provedena je i ekstrakcija polifenolnih spojeva iz jabuke...
Poremećaji autističnog spektra i prehrana
Poremećaji autističnog spektra i prehrana
Dario Horki
Poremećaji autističnog spektra (PAS) su neurorazvojni poremećaji čiji se simptomi očituju već u fetalnom razdoblju i prisutni su tijekom cijeloga života. Karakteriziraju ih narušene socijalne i komunikacijske sposobnosti kao i ograničeni, ponavljajući interesi i ponašanja. Epidemiološke studije pokazuju da učestalost PAS-a raste te da je ključna rana dijagnoza kako bi se brzo poboljšala kvaliteta života. Smatra se da su genetski i okolišni čimbenici uključeni u razvoj...
Poremećaji hranjena: anoreksija i bulimija
Poremećaji hranjena: anoreksija i bulimija
Barbara Kolarić
Anoreksija nervoza i bulimija nervoza psihički su poremećaji neadekvatnog unosa hrane. Za anoreksiju je karakterističan restrikcijski unos hrane, dok je za bulimiju karakteristična konzumacija velike količine hrane u kratkom vremenu te njezino izbacivanje iz organizma povraćanjem ili nekim drugim kompenzacijskim ponašanjem. Poremećaji u prehrani poznati su od davnina, iako se popularizacijom medija i društvenih mreža više obraća pažnja na njih. Uzroci bolesti najčešće su...
Posljedice deficita vitamina B kompleksa
Posljedice deficita vitamina B kompleksa
Valentina Glavačević
Vitamini su organska skupina spojeva koji su esencijalni za ljudski organizam jer ih tijelo ne može samo proizvesti, stoga se moraju unositi putem prehrane u dovoljnim količinama jer u suprotnom mogu izazvati deficit određenih vitamina. Prijeko su potrebni zbog njihovih funkcija u bitnim metabolizmima kao kofaktori, hormoni i kao antioksidansi (vitamin E i C), da bi se ljudski organizam mogao normalno razvijati i funkcionirati. Središte ovog završnog rada je nedostatak vitamina B...

Paginacija