Trop grožđa je otpad koji zaostaje nakon proizvodnje vina, te se u većini slučajeva bez dodatne obrade odlaže na deponije, u vinograde kao dodatak gnojivu ili se u krajnjem slučaju spaljuje. Primjenom europskih regulativa, takav način zbrinjavanja je neprihvatljiv. Trop grožđa je energetski i nutritivno visokovrijedna sirovina budući da predstavlja bogat izvor biološki aktivnih fenolnih spojeva te šećera koji su između ostalog neophodni u proizvodnji visokovrijednih produkata, primjerice bioetanola i bioplina. U ovom radu provedena je kruto-tekuća ekstrakcija šećera (uvjeti: temperatura 30 °C, vrijeme 30 min, broj okretaja tresilice 170 rpm, omjer kruto-tekuće 25 mL/g) iz neobrađenog i biološki obrađenog tropa grožđa gljivom bijelog truljenja Trametes versicolor u uvjetima fermentacije na čvrstim nosačima s ciljem praćenja koncentracije i potrošnje šećera tijekom 15 dana fermentacije. Najzastupljeniji šećer u analiziranim ekstraktima biološki neobrađenog tropa grožđa bila je fruktoza (7,09 mg/g), a potom su slijedile glukoza (5,72 mg/g), maltotrioza (3,88 mg/g.), maltoza (2,48 mg/g) i saharoza (0,63 mg/g). Praćenjem koncentracije pojedinačnih šećera u ekstraktima biološki obrađenog tropa grožđa tijekom 15 dana utvrđeno je da se najznačajnije promjene u koncentraciji promatranih šećera događaju u prvih 6-7 dana fermentacije gdje su se udjeli fruktoze, glukoze, maltotrioze i saharoze smanjivali u odnosu na početnu vrijednost, a udio maltoze je bio konstantan prvih pet dana fermentacije te se potom povećavao nakon šestog dana fermentacije.