Pages
-
-
Procjena sigurnosti unosa aspartama u odnosu na prihvatljivi dnevni unos
-
Vedran Poljak Aspartam od svog slučajnog otkrića 1965. godine pa do danas izaziva niz nedoumica, a opisi
istoga variraju od idealnog sladila do opasne i otrovne tvari koja se koristi u proizvodnji hrane.
Aspartam (metilni ester L-a-aspartil-L-fenilalanina) je 1981. godine odobren od FDA (eng. Food
and Drug Administration) te je određen njegov prihvatljivi dnevni unos PDU (eng. Acceptable
Daily Intake, ADI). Aspartam je jedinstveno intenzivno sladilo koje se danas koristi pri
proizvodnji velikog broja...
-
-
Procjena statusa uhranjenosti starijih osoba
-
Ivana Platužić Proces starenja prati niz različitih promjena koje imaju utjecaj i na prehrambene potrebe osoba starije populacije. Jedan od pokazatelja pravilne prehrane je status uhranjenosti koji se može odrediti pomoću različitih metoda. Metode određivanja statusa uhranjenosti koje su korištene u ovom radu su indeks tjelesne mase (BMI) i određivanje sastava tijela pomoću bioelektrične impedancije. Podaci su prikupljani mjerenjem ispitanika koji su smješteni u Domu za starije i nemoćne osobe...
-
-
Procjena unosa heterocikličkih aromatskih amina i akrilamida hranom u ženskoj populaciji
-
Danijela Periš Zadatak ovog rada bio je procijeniti izloženost heterocikličkim aromatskim aminima (HAA), MeIQx-u (2-amino-3,8-dimetilimidazo[4,5-f]kinoksalin) i PhIP-u (2-amino-1-metil-6-fenilimidazo[4,5-b]piridin) te akrilamidu putem prehrane 94 žena koje žive u Baranji. Preliminarno ispitivanje se sastojalo od antropometrijskih mjerenja te anketnog upitnika putem kojeg su utvrđene opće značajke i prehrambene navike ispitanica koje su poslužile u izračunu dnevnog unosa HAA i akrilamida hranom....
-
-
Profil bioaktivnih tvari kakaove ljuske i utjecaj obrade hladnom plazmom na njihov sastav i udio
-
Ivana Križić Kakaova ljuska je jedan od nusproizvoda koji nastaje tijekom proizvodnje čokolade i dugo se smatrala otpadom. Međutim, novija istraživanja pokazuju da je kakaova ljuska bogata fenolnim tvarima, metilksantinima, prehrambenim vlaknima i vitaminom D te se danas koristi kao izvor bioaktivnih komponenti u proizvodnji funkcionalnih proizvoda koji su sve zastupljeniji na tržištu. Prema tome je određen sastav i udio 6 fenolnih komponenti (galne kiseline, kava kiseline, p-kumarinske kiseline,...
-
-
Profil polifenolnih spojeva tijekom proizvodnje lignolitičkih enzima uzgojem Trametes versicolor na pivskom tropu
-
Ana Popijač U ovom radu pivski trop je korišten kao supstrat za uzgoj Trametes versicolor u uvjetima fermentacije na čvrstim nosačima. Tijekom rasta mikroorganizma, mjerene su aktivnosti lignolitičkih enzima (lakaze, mangan peroksidaze i lignin peroksidaze), koncentracija ukupnih polifenola, flavonoida i proantocijanidina te koncentracija pojedinačnih polifenolnih spojeva. Fermentacija na čvrstim nosačima provedena je pri sljedećim početnim procesnim uvjetima: T= 27 °C, t = 15 dana, m...
-
-
Proizvodi bez glutena
-
Josip Zeko Celijakija je bolest koja se može opisati kao netolerancija glutena. Gluten je protein koji nalazimo u pšeničnom zrnu. Postoje mnoge žitarice koje zamjenjuju taj pšenicu u proizvodima bez glutena, pa je stvorena dijeta koja se smatra jedinim lijekom za tu bolest. Neke od žitarica koje mogu konzumirati oboljeli od celijakije su : riža, kukuruz, pseudožitarice, sirak, amarant, heljda, soja. Kako bi proizvodi napravljeni od tih sastojaka bili bliži pšeničnom kruhu kvalitetom i okusom...
-
-
Proizvodi na bazi pektinskog gela
-
Martina Rukavina Pektini su važna dijetetska vlakna koja bitno doprinose teksturi voća i povrća. U malim koncentracijama pektini povećavaju viskoznost u otopini, djeluju kao zaštitni koloidi, te stabiliziraju sustave. Pektini se, zbog sposobnosti stvaranja gela, koriste kao sredstvo za želiranje u proizvodnji voćnih želea, džemova, marmelada i sličnih proizvoda, tzv. proizvoda na bazi pektinskog gela. Ovisno o tome da li se proizvode klasični ili niskokalorični proizvodi, odnosno proizvodi...
-
-
Proizvodi od gljiva
-
Jelena Turi Gljive su samonikla biljna vrsta, prema kemijskom sastavu i prehrambenoj vrijednosti najsličnija povrću. U svijetu je zbog sve veće potrošnje, početkom prošlog stoljeća započela intenzivna proizvodnja tzv. industrijskih gljiva. Njihova namjena nije bila da zamijene samonikle šumske gljive već da budu dostupne što većem broju potrošača. Zbog značajnog sadržaja vode, aktivnosti enzima odnosno biokemijskih promjena, prisutnosti mikroorganizama i dr. svježe gljive predstavljaju...
-
-
Proizvodi od krumpira
-
Kristina Vidaković Prerada krumpira i zamjena potrošnje svježeg krumpira različitim oblicima konzerviranog,
proteklih je desetljeća u razvijenim zemljama neprekidno rasla. Kakvoća proizvoda u velikoj
mjeri ovisi o sortnim značajkama krumpira, o specifičnoj masi (težini) i kemijskom sastavu,
prije svega o udjelu ukupne suhe tvari, škroba i (reducirajućih) šećera, te o uvjetima čuvanja
(skladištenja) do trenutka prerade. U radu su opisani proizvodi od krumpira i njihova
namjena, upravo iz...
-
-
Proizvodi od rajčice
-
Dunja Čeple Iako je prihvaćena tek prije nešto više od 150 godina u ljudskoj prehrani, rajčica je danas jedno od najraširenijih vrsta povrća na svijetu. U sklopu konzerviranja i prerade voća i posebno povrća, proizvodi od rajčice uvijek su zauzimali vrlo važno mjesto zbog organoleptičkih i kulinarskih svojstava tih proizvoda, te nutritivne vrijednosti rajčice kao sirovine. Vrijednost rajčice kao sirovine za preradu ocjenjuje se na osnovi mehaničkog i kemijskog sastava, tj. količine otpada...
-
-
Proizvodne linije Tvornice Karolina d.o.o.
-
Maja Kotris Cilj ovoga rada je bio prikazati proizvodnju keksa, vafla, trajnog slanog peciva i ekstrudiranih snack-proizvoda. Međusobno se razlikuju u načinu pripreme sirovina, primijenjenoj recepturi, strukturi dobivenog tijesta te načinu pečenja. Vafel list je proizvod nastao pečenjem tekućeg tijesta što rezultira njegovom poroznom strukturom. Keksi su proizvodi dobiveni pečenjem tvrdog oblikovanog tijesta, a trajno slano pecivo su proizvodi čije se tijesto nakon zamjesa i oblikovanja uranja...
Pages
