Pages
-
-
Metode za određivanje fizikalno-kemijskih svojstava šunki (pršuta)
-
Jelena Mutić Cilj ovog rada je opisati metode za određivanje fizikalno - kemijskih svojstava Dalmatinskog, Drniškog, Istarskog, Krčkog i Iberijskog pršuta. Metodom po Mohru opisan je način određivanja masenog udjela natrijeva klorida, gravimetrijskom metodom opisan je način određivanja masenog udjela vode, zatim je metodom po Soxhletu opisan način određivanja masenog udjela masti. Boju određujemo senzorski i pomoću mjernih uređaja 24 sata post mortem kada se stabilizira sposobnost vezivanja...
-
-
Metode za praćenje interakcija u procesu adsorpcije
-
Martina Kačarik Zadatak ovog rada je opisati metode za praćenje interakcija adsorbata i adsorbensa u procesu adsorpcije. Adsorpcija je tehnika koja se koristi kako bi se dobile informacije o interakcijama između adsorbensa i adsorbata. Na proces adsorpcije utječu mnogi parametri. U ovom radu opisat će se metode koje se koriste za praćenje interakcija adsorbata i adsorbensa (adsorpcijske izoterme, termodinamička mjerenja, spektralna mjerenja i druge).
-
-
Metode za ubrzano zrenje mesa
-
Josipa Nedić Meso i mesni proizvodi značajan su prehrambeni izvor bjelančevina, vitamina B kompleksa i željeza koji su neophodni za pravilno funkcioniranje organizma. Meso životinja prije, tijekom i poslije klanja prolazi kroz nekoliko faza procesa koji na kraju rezultiraju sa određenim strukturalnim svojstvima tog proizvoda. Voditelji tih faza i glavni pokretači svega, dakako su enzimi. Enzimskim promjenama i procesima podliježu proteini mesa što u konačnici dovodi do omekšavanja mesa. Proces...
-
-
Međunarodna klasifikacija enzima
-
Bojan Dujković Enzimi su biološki polimeri koji kataliziraju biokemijske reakcije, odnosno pretvaraju
jednu ili više tvari (supstrat) u jednu ili više drugih različitih tvari (produkt) koji nastaju tom
biokemijskom reakcijom. Enzimi ubrzavaju određenu biokemijsku reakciju, te je čine bržom
od obične reakcije za najmanje 106 puta. Osim nekih nukleinskih kiselina, enzimi su,
strukturalno gledajući, proteini. Kao i svi proteini, građeni su od aminokiselina koje su
međusobno povezane peptidnim...
-
-
Mikotoksini
-
Ivana Ćurković Plijesni su gljive koje rastu u obliku višestaničnih filamenata zvanih hifa. Mogu se naći u odjeljcima Zygomycota, Deuteromycota i Ascomycota. Rastu na mrtvoj organskoj tvari posvuda u prirodi, a njihova prisutnost je vidljiva samo golim okom kada kolonija plijesni poraste. Mikotoksini su velika skupina spojeva različite strukture, a stvaraju ih različite vrste plijesni. Najčešće spominjani mikotoksini su: aflatoksini, okratoksini, trihoteceni, fumonizini, patulin i zearalenon....
-
-
Mikotoksini plijesni iz roda Fusarium u pivarskim sirovinama
-
Lea Heric Mikroflora ječma i pšenice sastoji se u najvećoj mjeri od bakterija, kavasaca i filamentoznih plijesni. Tijekom skladištenja i u procesu prerade u slad uslijed promjene uvjeta okoline sastav mikroflore se mijenja. Najveći problem u sladarstvu predstavljaju plijesni zbog štetnih metabolita (mikotoksina) koji utječu na zdravstvenu ispravnost i kakvoću slada, samim time i piva. Najznačajnije plijesni spadaju u rod Fusarium i ukoliko dođe do zaraze predstavljaju opasnost od velikih...
-
-
Mikotoksini u nusproizvodima nastalim tijekom proizvodnje slada i piva
-
Lidija Tajz Prilikom proizvodnje slada i piva nastaju nusproizvodi, voda za močenje, klica i korjenčić, pivski trop te otpadni kvasac. Vrlo je bitno utvrditi udio mikotoksina u navedenim nusproizvodima jer se kao izvor kvalitetnih proteina (izuzev vode za močenje) često koriste u ishrani stoke, a mogu se koristiti i kao zamijene ili dodaci u proizvodnji hrane za ljude. Cilj ovog istraživanja bio je odrediti udio zaostalih mikotoksina u spomenutim nusproizvodima. Primjenjene metode uključuju...
-
-
Mikotoksini u žitaricama žetve 2013. u Hrvatskoj
-
Marijana Grec Žitarice na polju i tijekom skladištenja izložene su različitim vrstama plijesni, što za posljedicu može imati kontaminaciju mikotoksinima. Najčešća je kontaminacija hrane i krmiva aflatoksinima, deoksinivalenolom, fumonizinima, ohratoksinom A i zearalenonom u različitim koncentracijama ovisno o okolišnim uvjetima na polju i u skladištu. Cilj ovog rada bio je odrediti pojavnost mikotoksina u hrvatskim žitaricama žetve 2013. U tu svrhu prikupljena su 24 reprezentativna uzorka...
-
-
Mikrobiologija voda
-
Marija Došen Mikrobiologija vode proučava život mikroorganizama koji se nalaze u čistim i
onečišćenim vodama, određuje smjer procesa samopročišćavanja te razjašnjava mogućnost
korištenja mikroorganizama kao indikatora stupnja onečišćenja vode.
Poznato je da je voda jedan od osnovnih uvjeta za život na Zemlji, nezamijenjiva je
njezina uloga u održavanju osobne i opće higijene, u proizvodnji namirnica i u zadovoljavanju
brojnih potreba u prirodi, poljoprivredi i industriji, ali je...
-
-
Mikrobiologija zemljišta
-
Matko Tomašević U zemljištu postoje brojni mikroorganizmi pošto je zemljište jedan vrlo kompleksan i raznolik sustav, tako da o kojem se god tipu zemljišta radilo uvijek u njemu postoje nekakvi mikroorganizmi. Bakterije su najvažniji i najbrojniji mikroorganizmi u zemljištu. Ima ih vrlo različitih tako da je i njihova uloga raznolika, od toga da sudjeluju u kruženju elemenata u prirodi, do toga da vrše fotosintezu ili razlažu uginule organizme. Alge su najvažniji fotosintetski mikroorganizmi u...
-
-
Mikrobiološka analiza mlijeka i mliječnih proizvoda
-
Evica Marić Mlijeko je nutritivno vrijedna namirnica koja pozitivno utječe na zdravlje potrošača. Mlijeko zbog svoga sastava pogoduje razvoju velikog broja mikroorganizama. Kako bi dobili zdravstveno ispravno mlijeko bez štetnih mikroorganizama provode se postupci pasterizacije i sterilizacije. Zdravstvena ispravnost mlijeka kontrolira se određivanjem broja i vrste mikroorganizama u mlijeku. Takve analize su preduvjet za dobivanje zdravstveno ispravnog proizvoda, ali i za utvrđivanje tehnološke...
-
-
Mikrobiološka analiza namirnica animalnog podrijetla u RH
-
Anđela Rašić Sve namirnice mogu se podijeliti na namirnice životinjskog (animalnog) i biljnog podrijetla. Namirnice animalnog podrijetla čine mlijeko, meso i jaja koje formiraju veliku i heterogenu skupinu. Njihova karakteristika je visoka hranjiva vrijednost, visok sadržaj bjelančevina i mineralnih tvari, ali kod mesa se nalazi i sadržaj masti, masnih kiselina te kolesterola. Namirnice animalnog podrijetla su veoma često kontaminirane patogenim bakterijama (Salmonella, Lysteria monocytogenes,...
Pages
