Pages
-
-
Učinak saliniteta na morfometrijske parametre u pšenice
-
Matea Begić Salinitet je važan abiotički čimbenik koji negativno utječe na rast i razvoj biljaka te nanosi velike štete poljoprivrednoj i industrijskoj proizvodnji. Pojam primarni salinitet podrazumijeva prirodnu prisutnost soli (uglavnom natrijeva klorida) u tlu i vodi, dok sekundarni salinitet prvenstveno nastaje kao rezultat djelovanja čovjeka na kroz agronomske i poljodjelske djelatnosti. Cilj ovog istraživanja je bio istražiti učinak solnoga stresa primjenom različitih koncentracija NaCl...
-
-
Učinkovitost dezinfekcije vode za ljudsku potrošnju u vodoopskrbnom sustavu grada Šibenika
-
Ivana Jurković Cilj ovog rada bio je statističkom obradom analitičkih izvješća o kakvoći vode za ljudsku potrošnju uzorkovanoj iz vodoopskrbnog sustava grada Šibenika tijekom petogodišnjeg razdoblja (2011.-2015.) utvrditi učinkovitost dezinfekcije i mikrobiološku ispravnost vode koja se distribuirala potrošačima putem vodoopskrbnog sustava grada Šibenika. Analizirali su se dobiveni podaci o koncentraciji slobodnog klora te pojavnosti mikrobioloških parametara: broj kolonija na 22 °C i broj...
-
-
Učinkovitost pročišćavanja otpadnih voda biološkim pročistačima Koprivničko-križevačke županije
-
Martina Smiljanović Voda predstavlja jedan od najvažnijih resursa današnjice. Zbog njenog sve većeg korištenja i povećanja populacije, nastaju i velike količine otpadnih voda. Otpadne vode potrebno je prije ispuštanja u prirodne vodotokove pročistiti na uređajima za pročišćavanje otpadnih voda. Voda se može pročišćavati fizikalnim, kemijskim ili biološkim metodama obrade ili njihovom kombinacijom. Primijenjena metoda ovisi o prirodi zagađivača i stupnju pročišćavanja. U ovom radu...
-
-
Učinkovitost uklanjanja huminske kiseline iz vode primjenom "low-cost" aktivnih ugljena
-
Leonarda Dorić Huminske kiseline su vrsta humusnih tvari te predstavljaju aktivan dio humusa. Prisutnost huminskih tvari u tlu povećava plodnost tla, poboljšava kemijska svojstava tla te neposredno utječe na plodnost biljaka, rast korijena te povećava otpornost biljaka na promjenu okolišnih uvjeta. Humusne tvari mogu nastati razgradnjom prirodne organske tvari u tlu i vodi pri čemu se najveći dio molekula prevodi u humin, od kojeg oksidacijskom razgradnjom nastaju huminske, a zatim fulvinske...
-
-
Validacija GC-MS metode za određivanje policikličkih aromatskih ugljikovodika u dimljenim kobasicama
-
Vedrana Kovačević Cilj ovog rada je validirati GC-MS metodu za određivanje policikličnih aromatskih ugljikovodika u dimljenim kobasicama. Prema mišljenju europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) metoda treba uključivati 16 najznačajnijih policikličnih aromatskih ugljikovodika. Na temelju iskorištenja smo odabrali i validirali metodu po Kartalović i sur. (2015). Ključni parametri validacije su bili linearnost, ponovljivost, obnovljivost, granica detekcije (LOD) i granica kvantifikacije (LOQ)....
-
-
Validacija multimikotoksinske LC-MS/MS metode
-
Željka Rupčić Zadatak ovog rada bio je validirati metodu za istovremenu analizu devet mikotoksina korištenjem LC-MS/MS-a. Validacijom ove metode ispitivana je sposobnost metode za određivanje trihotecenskih mikotoksina u uzorcima pšenice. Spektrometar masa je podešen za rad u pozitivnom i negativnom ionizacijskom modu, te je izvršena optimizacija ostalih parametara (napon za lokaliziranje i razbijanje, ulazni napon, kolizijska energija kao i izlazni potencijal kolizijske ćelije). Prije analize...
-
-
Validacija spektroskopskih i kromatografskih metoda za određivanje polifenolnih spojeva
-
Marija Sabljić U ovom radu provedena je validacija spektroskopskih metoda (metoda za ukupne polifenole (Folin-Ciocalteu metoda), metoda za ukupne flavonoide, metoda za ukupne antocijanine (pH-diferencijalna metoda)) i kromatografske metode za određivanje polifenolnih spojeva. Parametri validacije koji su se određivali bili su: linearnost, granica detekcije, granica kvantifikacije, preciznost, točnost te osjetljivost. Folin Ciocalteu metoda validirana je za galnu kiselinu, (+)-katehin i...
-
-
Valorizacija otpadne biomase drvne industrije kao biosorbensa za uklanjanje sintetskog bojila Congo crvenog
-
Antonela Galić Obojene otpadne vode koje sadrže sintetska bojila predstavljaju veliki ekološki problem, zbog kemijske stabilnosti bojila i otpornosti na biorazgradnju. Adsorpcija je jedna od najčešće korištenih i najučinkovitijih metoda za uklanjanje bojila iz otpadnih voda. Cilj ovoga rada bio je ispitati šest biosorbensa za uklanjanje kongo crvenila (CR) iz vodenih otopina adsorpcijom. Kao biosorbensi korišteni su lignocelulozni otpadni materijali drvne industrije (piljevine jele, ariša,...
-
-
Valorizacija otpadne kore dunje primjenom prirodnih eutektičkih otapala
-
Lea Balaž Valorizacija otpada nastalog preradom voća i povrća predstavlja održiv način dobivanja proizvoda dodane vrijednosti. Ovaj rad uključuje valorizaciju otpadne kore dunje (Cydonia oblonga). Kako bi ekstrakcija bioaktivnih spojeva bila ekološki prihvatljiva, uporabljena su zelena otapala poput prirodnih eutektičkih otapala. U ovom je radu ispitana mogućnost primjene pet prirodnih eutektičkih otapala s udjelima vode od 40 % i 80 % (v/v) u ekstrakciji otpadne kore dunje. Rezultati su...
-
-
Važniji mikotoksini koje produciraju plijesni iz rodova Aspergillus, Penicillium i Fusarium
-
Nikolina Pavić Mikologija je znanost koja se bavi proučavanjem gljiva. Gljive su nefotosintetički, heterotrofni, eukariotski organizmi. Prema morfološkim osobinama i načinu javljanja u prirodi, gljive su umjetno podijeljene u 3 skupine kvasci, plijesni i makroskopske mesnate gljive. Gljive imaju pozitivno i negativno djelovanje u ljudskom životu. Neke plijesni proizvode mikotoksine kao sekundarne produkte metabolizma. Najčešće ih bio sintetiziraju plijesni iz rodova Aspergillus, Penicillium i...
-
-
Važnost i kemijski sastav biljnih ulja
-
Iva Ćosić Ulja biljnog podrijetla su proizvodi koji se dobivaju iz sjemenki ili plodova biljaka. Jestive masti i ulja pripadaju skupini spojeva – lipidi (grč. lipos – masti). Lipidi su hidrofobni spojevi netopljivi u vodi, a topljivi u organskim otapalima. Biljna ulja su po kemijskom sastavu triacilgliceroli (trigliceridi), odnosno esteri masnih kiselina i alkohola glicerola, a sadrže i manje količine negliceridnih sastojaka (1–2 %). Masne kiseline predstavljaju većinski udio molekule...
Pages
